Selemaia 1:9-10
Kaveinga:
Ke tau lotu ma’a kinautolu kuo ui ‘e he ‘Otua ke fai ‘Ene fenau ‘i hotau kuonga. Ke nau tali ‘o pue ai mo e ‘Eiki.
Lesoni Huluhulu:
Selemaia 1:9-10
Tokoni
Ko ha hisitolia nounou ‘o e Palofita ko eni ko Selemaia.
Ko Selemaia, ko e hako’i Taula’eiki, he ko ‘ene tamai ko e taula’eiki ia ‘o Siuta. Ne tupu hake ‘a Selemaia ‘i he senituli nai ‘e ono kimu’a ‘ia Sisu.
‘I he taimi ‘o e mo’ui ‘a Selemaia, ne ‘i ai e ngaahi Tu’i Siuta ko eni:
1. Kingi Siosaia
2. Kingi Sihoiakimi (foha ‘o Kingi Siosaia)
3. Kingi Sekonaia
4. Kingi Setekaia
Koe’uhi ko e tafoki ‘a e kakai mei he ‘Otua, ne pau ai ki Siuta honau tautea. Pea ‘i he ngaahi kuonga ko eni ‘e 4, ‘o e ngaahu Tu’i Siuta: ne ‘alu pe taimi mo e tupu fakautuutu ange ‘a e faikovi mo e fai angahala ‘a e kainga Siuta. Kuo ‘ikai to e fakaongo ha taha kia Sihova. Kuo nau ngaohi ‘otua tamapua, pea kuo mio’i e mo’oni ko e loi, pea pehee ki he loi ‘o mo’oni. Kuo lau e kovi ia ko e lelei, pea lau e lelei ko e kovi. Ko e masiva mo e tukuhausia kuo laiki kinautolu ‘e he ma’u mafai mo e tu’umalie.
‘Aho ni, kuo hoko mai ‘a e folofola ‘a Sihova kia Selemaia.
Vakai, kuo u ‘ai ‘eku ngaahi lea ki ho ngutu: sio mai, kuo u fakanofo koe he ‘aho ni, ke fai ki he ngaahi kakai mo e ngaahi pule’anga, ke ta’aki pea ke laiki, pea ke maumau mo faka’auha; ke langa pea ke to.
Ko e taha eni he me’a faingata’a mo’oni kia Selemaia. He ko e ui ‘oku fai, ko e ui ‘a e lauvale ke tu’u ‘o lea ki he Tu’i mo e hou’eiki ‘o Siuta. Ko e ui ‘a e ma’ulalo mo e masiva, ke tu’u ke tala me’a ki he mau’olunga mo e tu’umalie.
Manatu kuo tafoki e kainga Siuta ia meia Sihova, pea kuo ‘ikai to e tonu ha lea ia pe akonaki ki he kakai ko eni.
Ko e taha eni he me’a faingata’a mo’oni, ko ‘ete tu’u atu ke fakaha e ngaahi folofola ‘a e ‘Otua ki he Tu’i. Ka e tu’u mai ‘a e kau taula’eiki lahi ia, ‘o kata manuki mai.
Ko e ene atu ‘ete lea, ko ‘eni ia folofola ‘a e ‘Otua, kae tala mai ‘e he kau taukei ia ‘o e lotu; ‘oku ‘ikai mo’oni ‘e te me’a ‘oku lau. ‘Ikai ngata pe he kau taukei ‘o e lotu, ka ‘oku nau kau fakataha mo e Tu’i – ‘uma’a ‘a e kakai ‘o e fonua. Taha he me’a fakama mo’oni, ‘i he vakai ‘a e tangata.
Vakai, kuo u ‘ai ‘eku ngaahi lea ki ho ngutu: sio mai, kuo u fakanofo koe he ‘aho ni, ke fai ki he ngaahi kakai mo e ngaahi pule’anga, ke ta’aki pea ke laiki, pea ke maumau mo faka’auha; ke langa pea ke to.
‘Oku ha pe ‘i he veesi ko eni, ‘a e fatongia ne ui ki ai ‘a Selemaia.
Ne ui ‘a Selemaia ki he fa’ahinga ngaue kehekehe ‘e ua. (1) Fakamaau’i (2) Langa hake.
Selemaia, te ke hange koe ha tangata fa’a. Te ke ta’aki.
Ko e ta’aki foki, ko hono fakamahe’i e fu’u ‘akau mei he kelekele. Pea ka mavahe ‘a e ‘akau mei he kelekele, pea mahino ‘oku ‘ikai tolonga ‘ene mo’ui.
Selemaia, te ke hange koe ha tangata tufunga. Te ke laiki.
‘Ilonga ha fale ‘oku tu’u, laiki. ‘Ilonga ha palasi ‘oku tu’u, laiki mo ia. Ko ho’o fatongia ko e laiki.
‘Oku ou tui, ‘oku ‘ikai ‘uhinga eni ki he ‘akau mo e fale ‘oku tau maheni mo ia. Ka ‘oku ‘uhinga eni ki he ngaahi me’a kuo tupu mo langa ‘i he loto ‘o e tangata. He kuo tupu e houtamaki mo e fakaehaua ‘i Siuta. Pea kuo langa mo e fale ia ‘o setane ‘i he loto ‘o e tangata.
Pea ‘oku ‘i ai pe ‘uhinga ‘o e fekau ko eni: kae lava ke ‘ata’ataa e loto mo e laumalie, ke to e fai ai ha langa fo’ou, pea ke to e fai ai to ta’u fo’ou. ‘Io, ko hono too ‘a e ngaahi folofola mo’oni ‘a Sihova, ‘i he loto ‘o e tangata.
Kainga, ko e lakanga ko eni ne ui ki ai ‘a Selemaia, ko e lakanga faingata’a.
Pea ‘oku a’u mai pe ki hotau kuonga ‘a e ngaahi faingata’a tatau pe.
Ka tau lotu mu’a ma’a kinautolu kuo ui ‘e he ‘Otua, ke fai ‘ene fekau (‘i hotau kuonga) ke nau tali ‘o pue ai mo e ‘Eiki.
Ke tau lotu ‘o hufia si’i kau Faifekau. Tau lotu ‘o hufia si’i kau setuata. Tau lotu ‘o hufia ‘a e kau ngaue faka’evangelio. Ke tau lotu ‘o hufia e kau malanga mo e kau ngaue ‘a e siasi.
Ke tau lotu ma’a kinautolu kuo ui ‘e he ‘Otua, ke nau loto lahi ‘i he fepaki mo e faingata’a. Ke nau nofo ma’u ‘i he ‘Eiki, ‘o tu’u ai ‘enau falala mo ‘enau ‘amanaki.
Ko e faingata’a he kuonga ‘o Selemai, ko ia pe ‘oku kei hoko he kuonga ni.
Ka tau lotu ma’a kinautolu kuo ui ‘e he ‘Otua, ke fai ‘ene fekau, ke nau tali ‘o pue ai mo e ‘Eiki.
‘Emeni