Ngaue 9:36-43
Ko e ngaahi lesoni ‘i he tohi Ngaue, fekau’aki mo e fa’ahi ta’u ‘o e pekia mo e toetu’u, ‘oku hokohoko ai ‘enau fakamatala ki he ivi mo e mafai ‘a e Laumalie pea pehee ki he toetu’u ‘a Sisu Kalaisi.
‘Oku mahu’inga foki ke tau vakai ki he ngaahi fakamatala ne fai ‘e Luke, ‘i he tohi Ngaue, ‘a ia ne haa he uike kuo ‘osi ‘o a’u mai ki he uike ni. He ‘oku ne tuku mai ha talateu malie ki he talanoa fakaleleloto ‘o e uike ko eni.
Ne tau fanongo kotoa pe ki he liliu mo’ui ne hoko ki he ongo tangata ko ee, ‘i he uike kuo ‘osi; ‘a Saula mo ‘Ananaia. Pea ne tau fanongo foki ki he tu’u malohi ‘a Saula/Paula ‘o malanga ‘aki e huafa ‘o Sisu ko e Misaia. Pea hange ko e talanoa, ‘a e ofo e kakai toko lahi, ‘i he’enau fanongo ki he malanga ‘a Paula (ne ‘iloa ko Saula). He ko e toko taha eni na’a ne fakatanga’i lahi e lotu faka-kalisitiane.
Fanongo e kau fakatanga kuo tafoki ‘a Saula ‘o lotu kalisitiane, pea nau fa’u ai ha palani ke fakapoongi; kae moulu mai e tangata ni he ‘aa-vahevahe ‘o Tamasikusi ‘o hao ki tu’a. Foki mai ‘a Paula ‘o toutou feinga ke fakataha mo e toenga ‘o e kau ako, ‘i Selusalema. Fai pe ‘ene feinga, pea lava ‘o fakataha mo e kau ako ni. Lolotonga eni, 'oku talatalanoa ‘e Panepasa, ‘a e hoko ‘a e ‘Eiki Toetu’u – ko e fetongi 'o ‘ene hia. Loto lahi ai ‘a Paula, ‘o hoko atu ‘ene malanga ‘o toe fakautuutu ange ‘ene malohi. Taimi tatau, ne toe malohi ange e feinga fakapo ‘a e kau fakatanga. Tupu heni ‘a e foki ‘a Paula ki Tasusi ('i ‘Esia Mino), ki hono kolo tupu’anga. Kaekehe, ne tupu fakautuutu heni e mo’ui ia ‘a e siasi, ‘i he ‘apasia ‘Otua pea mo e ngaue ‘a e laumalie ma’oni’oni.
‘I loto ‘i he ngaahi talanoa lava me’a ko eni, ‘a ia ne kau ai e talanoa ngaue fakamo’ui mahaki ‘a Pita ‘i he mataafanga ‘o Soupa; hoko mai eni ki he talanoa fakaleleloto ni, ‘a e talanoa ‘o e ongoongo fakamamahi mo e mole lahi. Ko e mole ha taha ne 'ofeina 'e he kakai.
Lolotonga ‘a e mo’ui mo e tupu fakautuutu e ngaue fakalaumalie ‘a Pita, fakafiefia e me’a kotoa; toe fakaongo mai eni, ‘oku kei ngaue mai pe 'a e ivi ‘o e tevolo ke ne ue’i/veuki ‘a e tui faka-kalaisi ‘i he kolo ni. He kuo faka’au ke lahi ange e kau tui ki he ongoongo ‘oku hoko mai mo Pita, kuo toetu’u ‘a e ‘Eiki; ‘a Sisu Kalaisi, ko e ‘alo ia ‘o e ‘Otua. Pea ‘oku mo’oni pe lau ia ‘a e punake, “..ka ai ha ofi mai, ko e ofi ki ha afi..”. He neongo kuo teu mai ‘e he ‘Otua ha tepile mei hee, ka ko hotau ngaahi fili ‘oku tu’u takai pe – ke loki kitautolu. Ka ‘i ai ha taha ‘oku fie ha’u, ke ne ‘amanaki ‘e ‘i ai ha tau. ‘Io, he ko e tau ‘a laumalie ‘oku tau mo’ua ai; ‘o fetaa’aki ai pe ‘a Setane mo Satai. Kae, faitangane! Faitangane! ‘i he tau – faitangane pe, he ko e ‘Eiki ‘oku kau.
Ko e fakamatala ‘oku ma’u, ne pehee, ko e talanoa ‘o ha taha ne mate fakafokifa; hoko atu ai ki hono fakahoko e me’a faka’eiki; ‘o a’u mai, ki he tangi ‘a e kau mamahi. Ko e fa’ahinga me’a anga maheni. ‘A e mole ha taha ne ofeina, to e ongo ange kapau ko e mole fakafokifa. Noa e me’a kotoa. Siva mo e ‘amanaki. Pea ‘oku ‘ikai fo’ou eni kiate kitautolu, he kuo tau fou kotoa mai he ngaahi me’a tatau.
Fakaava pe ‘a e potu tohi ni, mo e fakafe’iloaki hingoa ‘e Luke ‘a e toko taha ‘e tau talanoa ki ai, ko Tapaita – ko e ako ‘a Kalaisi. Pea ‘oku mahino mei he fakafe’iloaki, ‘a hono faka’apa’apa’i ‘o Tapaita; ha eni ‘i hono to e fakamahino mai e liliu faka-kalisi ‘o e hingoa, Tapaita. Pea ko e toko taha ni foki, ko e toko taha ngaue lelei mo ngaue’ofa. Fokifa pe ne puke, ‘o ne malolo ai. Malie foki e talanoa, ‘oku to e talamai e natula ‘o Tapaita, ‘i hono ‘ave ia ‘e he ni’ihi ‘o teuteu’i ‘i he loki ‘i ‘olunga. Ko hono to e fakamatala’i pe, ‘a hono ‘ofa’i mo faka’apa’apa'i ‘o Tapaita ‘e he kakai.
Lolotonga e faka’ohovale e me’a kuo hoko, mo e nofo ‘a e ki’i kolo ni ‘o faka’amu pe – ke to e mo’ui mai ‘a Tapaita, mo 'enau fanongo 'oku ofi mai 'a Pita, ko e ako 'a Sisu. Tala leva kia Pita ke ne ha’u ‘o’oua ‘e toe tatali. 'O ‘ikai fekau’i ha tangata pe ‘e taha, kae fekau ke oo ha ongo tangata – ko e fakamahino ‘a e mahu’inga ‘o ‘enau tangi/kole ‘oku fai. ‘Ikai toe tatali ‘a Pita kae ha’u. A’u mai ‘a Pita kuo tu’u takai pe kau fefine mo hono tengihia si’i Tapaita, kuo ne malolo. Fai pe tengihia, mo 'enau laka takai mo fakahaa e ngaahi konga tupenu faka'ofo'ofa ne ngaohi ‘e Tapaita, lolotonga ‘ene kei mo’ui. Ko hono fakahaa’i e ‘ofa mo e ngaue tonunga ‘a e kaunanga ko eni, ko Tapaita. Pea ko e kau fefine ko eni, ne laka takai, ko e kau uitou. Ko hono toe fakahaa’i, ‘a e fa’ahinga kakai ne ngaue ‘ofa ki ai si’i Tapaita; ‘a e kakai masiva.
Kole ‘e Pita ke nau huu ki tu’a. ‘O ne punou hifo ia ‘o fai ‘ene lotu. Hili pe ko ia, pea fakalea atu ‘a Pita ki he fu’u mate; ke tu’u aa.
Fokifa pe kuo ‘aa hake ‘a e mate, ‘o ne ta’utu ki ‘olunga. Ui mai leva ‘e Pita e ni’ihi ko ee, ke nau omi ‘o ma’u atu ‘a Tapaita, kuo ne mo’ui. Toe ‘asili ai pe ‘a hono ongoongo atu e ngaue ‘a Pita, ‘io, ‘a e ngaahi malanga ‘a Pita ‘o fekau’aki mo e toetu’u ‘a Sisu Kalaisi, ko e ‘Alo ‘o e ‘Otua. Toe toko lahi ange ai pe, ‘a e kau ului mo tui ki he ‘Eiki.
Hange ko ‘eku lave ki mu’a, ‘oku ‘i ai hotau ni’ihi kuo nau fou mai he me’a tatau. ‘A e mole fakafokifa, ha taha ne ‘ofa ai. Ka ‘oku hoko e ngaahi me’a ko ia, ko e faingamalie ia ma’ae kau kalisitiane/faifekau, ke nau fakamo’oni ki he palomesi mo e ivi o e toetu’u ‘a hotau ‘Eiki. Ka ‘oku ‘ikai ko e pekia pe, ka ‘i he ngaahi taimi ‘oku tau tofanga ai ha faingata’a. He neongo, ne ngaue lelei mo ngaue‘ofa ‘a Tapaita, kae ‘ikai fe’unga ia ke ne fakahaofi ia mei he mate. Pea ‘oku pehee pe mo kitaua.
He’ikai lava ‘e he talanoa ia ko eni ‘o tali e ngaahi fehu’i, ‘oku ‘i hotau ngaahi ‘atamai. Pe ko e haa koaa ‘oku ‘ikai hoko mai ai e fakamo’ui mahaki pehee ni, mate ki he mo’ui, ‘i hotau kuonga ni? Ka ‘oku hanga ‘e he talanoa, ‘o tala mai e ivi malohi ‘oku ‘i he TUI ki he toetu’u ‘a e ‘Eiki ko Sisu Kalaisi. ‘O tatau pe, pe ko e mate ‘oku hoko; pe ko ha faingata’a pe – ko e Laumalie ‘o e ‘Eiki Toetu’u kuo ne ‘i mamani mo e ‘amanaki lelei. Ko e laumalie ‘o e faka-mo’ui;’Io, ko e laumalie ‘o e faka-tu’amelie.