'Aisea 9:1-4
Ko e kaha’u ‘o e tau’ataina ‘a e fonua.
‘I he ngaahi veesi ‘o e potu folofola ni, ‘oku lea ‘aki ‘e ‘Aisea ‘o kau ki he toko taha te ne foaki e tau’ataina. Pea ko e taha ko ia te ne hoko mai ko e koto liliu ki he fonua, ‘o hange ko ia ne lea ki ai e kau palofita ‘i mu’a. Ko e hoko mai ‘a e Misaia ‘e hoko ia ko e koto fiefia mo tapuaki, ‘a e me’a kuo puli atu mei he nofo ‘a e kakai ‘Isileli, ‘i ha ngaahi ta’u lahi. Ko ‘ene hoko mai ko e fakakakato ‘o e palomesi ne fai kia ‘Epalahame mo Kingi Tevita, ‘o kau ki ha fonua ‘oku mahutafea he ngaahi monu mo e ngaahi tapuaki.
‘E hoko mai ha taimi, ko e faingata’a mo e po’uli, ko e me’a ia ‘o e kuohili. Ko e mamahi ne pulou ai e tokelau ‘o ‘Isileli, ne hoko pe ia ko e me’a ke ako’i ‘aki e fonua. He ne fakame’amavale’i ‘e he ‘Otua ‘a e fonua ‘o Sepulone mo Nafetalai, ‘i ha ngaahi taimi. Ko e me’a pe ke poto ai honau laumalie.
Neongo ne ngaue ‘aki pe ‘e ‘Aisea e ongo hingoa ko eni, ko e fakafofonga ‘o e ngaahi ha’a ‘i he ngaahi fonua tokelau ‘o ‘Isileli; ka ‘oku mahino foki ko e feitu’u ia ne ‘ohake ai ‘a Sisu Kalaisi, pea ne kamata ai foki ‘a ‘ene ngaahi ngaue. ‘Io, ‘i he ngaahi matafanga ‘o e Tahi Kaleli. Pea hoko ai ‘a e ohi hake ‘o Sisu he ngaahi feitu’u ko eni, ko ha tapuaki ma’ae ngaahi feitu’u ko ia. Ka ‘i he ta’u ‘e 732 ki mu’a ‘ia Kalaisi, ne hoko mai ‘a e pule’anga ‘Asilia ‘o nau ma’u ‘a e konga fonua tokelau ‘o ‘Isileli, pea nofo lalo ‘aoa ai e ngaahi ha’a ne ‘i ai ki ‘Asilia mo hono kau taki. Pea ne ui ai e ngaahi konga fonua tokelau ‘o ‘Isileli, ko e Kaleli ‘o e Senitaile.
Ko e hala tahi ‘a Tu’a-Sioatani, ne hoko ia ko e tefito’i halanga vaka fakatu’apule’anga. Pea ko e ma’u ko eni ‘e ‘Asilia ‘a e tokelau ‘o ‘Isileli, ne nau ma’u ai pe mo e halanga vaka ko eni. Ka ‘i he feitu’u pe ko ia, ‘e hoko mai ai ‘a e Misaia, pea te ne faka’auha ‘a e ngaahi faitanga’a mo e po’uli ‘oku tafanga ai ‘a e fonua. Ko e ngaahi mamahi ‘i hono pule kehea kinautolu ‘e he ngaahi fonua senitaile.
Ko e kakai ne nau nofo pe ‘i he po’uli ‘o e po’uli, ‘o hange nai ko ‘enau nofo pe ‘i he ‘ata ‘o e mate. Kae malie he na’e ‘i ai ‘a e maama ne nau mamata ki ai. Ko e maama ‘o e ngaahi maama, ‘a ia ne huhulu mai kiate kinautolu. Ko e maama tatau pe eni ‘oku talanoa ki ai ‘a Matiu (4:15-16), ‘i he kamata ke malanga mo fakamo’ui mahaki ‘a Sisu Kalaisi (‘i he fonua tokelau ko eni).
Ko e ‘Otua ko e tamai, te ne tataki e kakai mei he po’uli faka-laumalie ki he maama, ‘aki pe ha pepe valevale, ‘a e Misaia. Ko e maama ko ia te ne fakalahi ‘enau fiefia, ‘o hange nai ko e fiefia ‘i he taimi ututa’u. Pea ‘e hange nai ko e tome’e ‘i he tufa vete.
‘Oku 'ikai te u ma’u pe ko e ha e tefito’i ‘uhinga ‘a e liliu ko eni ‘a Molitoni {…tome’e ‘i he tufa vete}. Ka ‘oku hange nai, ‘oku tu’u e fakakaukau ‘i he ikuna he mala’e tau. Ka faiange ‘a e tau ‘o a’u ki hono ngata’anga, ko e fa’ahi ko ee ‘oku malohi, te nau fa’ao kotoa e ngaahi koloa ‘e ma’u mei he fa’ahi ‘oku ‘ulungia. Pea ‘i he ma’u leva e ngaahi koloa ko eni, ne tufa ia ‘i he ngaahi famili (‘o e fonua malohi). Pea ‘e pehee pe ‘a e tu’amelie, ki he hoko mai ‘a e Misaia, te ne ikuna’i ‘a hono ngaahi fili. Pea ‘i he’ene ikuna, te ne tufa koloa ma’a hono kakai, pea te nau tome’e ‘i he tufa vete ko ia. Ko e tufa atu honau veteange. He kuo fai ‘e he Misaia hotau veteange. Mo’oni pe lau ‘a e himi:
Ko e fili kuo toka,
He po’uli kuo tolona
La’a kuo toe ha
Heli ena kuo ta.
Ko e talanoa ko ia kia Kitione mo e tau Mitiani, ko e talanoa malie mo’oni. He na’e hange nai ‘a e toko lahi ‘a e tau Mitiani ko e ‘one’one ‘o e tahi. Ka ko Kitione, ko e toko tolungeau pe ne fili ‘e he ‘Eiki ke nau tau’i e tau Mitiani. Pea ko e tau ko ia, ne fai ‘aki pe me’a lalahi ‘e 2. Ko e hiva ‘aki e Huafa ‘o Sihova mo ifi talupite, pea ‘i honau nima ne to’o e tuhulu. Lau e talanoa ko eni ‘i he Tohi Fakamaau 1:1-24.
Kuo mafasia e kakai ‘i he ‘ioke mamafa, mo e ‘akau ha’amo, mo e sepita fakaehaua. Kuo lahi e tau pea lahi mo e lingitoto. Ka ‘i he hoko mai ‘a e pepe tapu, ‘a e Misaia, te ne laiki kotoa pe ‘a e ngaahi me’a ni ‘o hange ko hono laiki ‘o Mitiani. Ko e hiva ‘aki pe Huafa ‘o Sihova pea to’o mo e tuhulu. ‘Io, he ko e uho ia ‘o e ngaue ne fai ‘e Kalaisi, ko hono malanga ‘aki e Huafa ‘o Sihova. ‘O ongona ‘i he’ene ngaahi ngaue fakamo’ui mahaki, pehee ki he’ene ngaahi malanga. Pea ‘i he taimi ne hiki ai ia ‘i he kolosi, na’a ne hoko ko e tuhulu. Pea ko e tuhulu ko ia, ko e maama ‘o e ngaahi maama. ‘Oku ne ulo mei he Langi ki he’etau ngaahi mo’ui taau taha. ‘I he’ene ulo mai, ‘oku ne teke ai ‘a e po’uli mo hono ngaahi naunau. Kae hoko mai ‘a e faka’ilo hala mo e ivi ‘o e mo’ui.