Saame 119:129-136
‘Oku lau ‘o pehee, ne ngaue’aki ‘e he kau taki mo e kau ma’u mafai, ‘a e mafai ne nau ma’u, ke liliu e fakakaukau ‘o e toko taha fa’u saame ko eni. Ne nau feinga ke fakamaa’i ia ‘i he lotolotonga ‘o ha fu’u kakai, koe’uhi pe na’a tafoki ai mei he fa’ahinga tui na’a ne ma’u. Ka na’e hoko kotoa ‘a e ngaahi fakatanga ia ko eni, ke to e ‘asili ange ai ‘a e fakalaulauloto ia ‘a e toko taha fa’u saame ni, ‘i he ngaahi folofola ‘a e ‘Otua. Pea hoko ai ‘a e FOLOFOLA, ko e nonga’anga ki he ngaahi mamahi ne hoko kiate ia; ko e koloa tu’u-ki-mu’a; ko e uho ia ‘o ‘ene mo’ui; pea ko e ma’u’anga ivi mo e malohi.
‘Oku hiki ‘a e saame 119 'o fakafo’ikupu, ‘o meimei taki valu e veesi ‘i he kupu taki taha. Pea 'oku fakahokohoko ‘a e ngaahi kupu, ‘o fakatatau ki he fakahokohoko ‘a e ‘alafapeti faka-Hepelu. ‘A ia ko e kupu ‘uluaki (veesi 1-8), ne kamata e laine kotoa pe ‘aki e ‘alafapeti ‘uluaki (‘ALEFA, א). Pea ko e kupu hono ua (veesi 9-16), ne kamata e laine kotoa pe, ‘aki e ‘alafapeti hono ua (BETA, ב). Pea ko e kupu hono tolu (veesi 17-24), ne kamata e laine kotoa pe, ‘aki e ‘alafapeti hono tolu (KIMELA, ג). Kupu hono fa, ‘aki e TALETA (ד). Kupu hono nima, ‘aki e HE (ה); ‘o hokohoko pehee ai pe. Neongo ‘oku ‘ikai ngaue’aki eni ‘i he’etau liliu faka-tonga, ka na’e anga pehee hono fa’u ‘a e saame ni, ‘e he toko taha fa’u saame ko eni.
‘Oku ua ‘a e tefito’i fakakaukau ‘oku ma’u mei he Saame 119. ‘Uluaki, ‘oku fa’u e saame ni, ‘aki ha ngaahi kupu’i lotu. Ua, ‘oku ‘i he saame ko eni, ha ngaahi fakakaukau, ko e fakalaulauloto ‘i he folofola ‘a e ‘Otua.
Ko e Saame 119:129-136, ‘oku hiki ia ‘i he ‘alafapeti hono 17 (PE, פ), ‘o kau ki he fakaofo mo e faka’ofo’ofa ‘a e folofola ‘a e ‘Otua. He ‘oku kamata’aki pe ‘e he toko taha fa’u saame, ‘ene fakamo’oni ki he fakaofo ‘a e folofola; he ‘oku ne ‘omi maama ki he fa’ahinga ‘o e tangata. ‘Oku ha foki heni ‘a e lotu ‘a e punake, ‘o kole ki he ‘Eiki ke ne liliu ‘a e mo’ui ‘a e punake ni, pea ke fokotu’u ia ‘aki ha ngaahi fakahinohino; ‘aki ha ngaahi tapuaki; ‘aki ‘ene fakamo’ui mo ‘ene ngaahi faiako. Ko e falala kakato ‘a e punake ni, ‘oku ha ia ‘i he’ene kole ke malama mai ‘a e fofonga ‘o e ‘Otua – ‘i he’ene ‘ilo pau, ko e maama ‘a e ‘Otua, ‘e veteki ‘o mahino ai ‘a e fekau, ‘i he’ene folofola. ‘I he veesi faka’osi, ‘oku ha ai ‘ene tokanga kiate kinautolu ‘oku ‘ikai te nau tauhi ki he folofola ‘a e ‘Otua. ‘Oku tafe hoku lo’imata hange ha vaitafe; Koe’uhi ‘oku ‘ikai te nau tauhi ho’o lao ko ee.