Fakaha 7:9-17
‘I he vahe 6 ‘oku ki’i mahino ange ai e mata-visone ‘a Sione, ‘i he malava ke fakaava e takainga tohi ne ‘i he taloni. Hili hono fakaava e takainga tohi (v.12), ne kamata leva ke ngaueue e ngaahi tu’u’anga ‘o mamani. Ilifia mo manavahe ai e fa’ahinga ‘o e tangata, ‘o nau kumi ha feitu’u ken au unga ai mei he fofonga ‘o e lami. He ko hai nai ha taha ke fakafetaulaki, ‘o ka hoko mai ‘a e houhau ‘oku tu’unuku mai?
‘I he a’u pe visone ‘a Sione ki he tumu’aki ‘o e me’a ne mamata ki ai, pea ne ta’ofi tu’u ai. Ko e ngaahi fakamamahi mo e faka’auha ‘o e ‘uluaki sila ‘e 6, ne fu’u ongo ‘aupito. Tu’u ai e fakamatala ‘a Sione, ka ne hiki ‘o fakamatala ki he kakai ‘a e ‘Otua; ‘a hono to’o kinautolu ‘e he ‘Otua mei he mamahi ne nau tofanga ai, ‘o faka’inasi kinautolu ‘aki ha ngaahi langilangi/kololia ‘i he kaha’u.
Hoko mai leva e kau ‘angelo ‘a e ‘Otua, ‘o sila’i ‘a e took 144,000. Ko e sila ko eni, ‘o fakatatau nai ki he papitaiso, ‘o puke ‘aki ‘a hono siasi ‘i mamani. Pea ko e fakaha ‘o e ngaahi matakali ‘e 12, liunga 12, liunga afe – ‘oku ne fakahaa’i mai ‘a e toko lahi e kakai ‘a e ‘otua, ‘a ia ‘oku tuku ki ai e fakakaukau, ko kinautolu ia ‘a e kau tau ‘a e ‘Eiki. ‘Io, ko e tau’i e ivi ‘o e tevolo.
Ko hono fakalea ‘o e veesi 4, mo ia ‘i he veesi 9 ‘oku malie ‘ena tu’u he fakamatala. Talamai na’a ne fanongo ki hono talamai ‘o e toko lahi (v.4); pea ‘i he veesi 9, na’a ne tafoki ‘o mamata, ta ko e fu’u kakai toko lahi mei he ngaahi matakali kehekehe – ‘a ia ne ‘ikai lava ke ma-lau.
Neongo ‘a e pehee ‘e toko ni’ihi, ko e kakai ‘i he konga kimu’a ‘o e vahe, mo ia ‘oku talanoa ki ai e lesoni ‘o e uike ni, ‘oku ‘ikai fekau’aki; ka ko e mo’oni, ‘oku ‘i ai honau ‘api ‘i he langi. ‘Io, ko e kakai pe ‘e taha, lotu ki he ‘Otua pe ‘e taha pea siasi ‘i he siasi pe ‘e taha.
Tuku mai heni ‘e Sione ha ‘ata ‘o e ngaue ke fai. Ko e kakai na’a ne mamata ki ai, ne nau ‘i ai honau pulupulu hinehina pea ‘i honau nima ha paame.
Ko e pulupulu, ‘i he’ene haa he tohi tapu ‘oku fu’u mahu’inga ‘aupito. He ‘oku ne talamai ha ngaahi me’a fekau’aki mo e toko taha ‘oku ne tui/ngaue’aki. Pe ko e tangata fefe ia, pea ko e ha hono fatongia/lakanga ‘i he kolo. Hange pe ko ‘ene haa he talanoa ‘o e foha maumau-koloa, ‘a ia ne foaki kiate ia ha pulupulu fo’ou; ‘o ‘ikai ko ha tupenu pe ‘oku ma’a ke ne pulupulu ‘aki, ka ko e faka’ilonga ‘o e toe ma’u hono tu’unga/lakanga ‘i hono family (Luke 15:22).
‘Io, ko e kau tui kia Kalaisi, ne nau pulupulu hinehina; ko e lanu ‘o e ma’a mo e haohaoa. Pea ne nau to’o ha ngaahi paame, ko e faka’ilonga ‘o e fiefia. ‘Io, ko e fiefia ‘i he ikuna ‘i ha tau ne toki fakahoko.
Ko e tangi le’o lahi ‘a e fu’u kakai ni (v.10), ‘oku fehokotaki ia mo ia ‘oku haa ‘ia 6:10; ko e kau ma’ata, ‘oku nau fiu-‘a-tali he ve’e taloni ‘o e ‘Otua, ki he hoko mai ‘a e fakamaau totonu. Kae ongo mai, ko e fakamo’ui ‘e hoko mai, ko e faka’ilonga ‘o e ikuna mo e ‘amanaki lelei.
‘I he veesi 11-12, ‘oku haa ai ‘a e kau mai ‘a ngaahi me’a faka-Langi he hiva fakafeta’i ‘oku fai. Hange ko ia ‘oku fa’a ngaue’aki ‘e Fakaha, ‘a hono ngaue’aki ha ngaahi me’a ‘e 7 ‘i hono fakalangilangi’i ‘o e ‘Otua. ‘I he fitu ko eni, ko e me’a ‘oku tu’u ‘i loto malie, ‘oku fa’a ‘i ai hono ‘uhinga makehe/mahu’inga makehe. ‘I he ‘aho ni, ko e fakafeta’i. Ka ke tau toki vakai ki ai ‘amui.
‘I he veesi 13-14, ‘oku haa ai e fepotalanoa’aki ‘a Sione mo e taha ‘o e kau matu’a ‘o Langi. Malie e tali ‘a Sione, he’ene ‘ilo, ko kinautolu pe ‘oku nofo langi ten au lava ke tali e fehu’i fakalangi. ‘Io, ‘a kinautolu kuo nau lava’i e fakapuepue, mo kinautolu ne kei ma’u pe palomesi – ko e tui kia Sisu Kalaisi. Pea ‘oku tu’u e fakakaukau ki he kakai fulipe; ‘o e kuohili, lolotonga mo e kaha’u. ‘Oku tala foki ‘e he folofola, ‘a e feta’aki ‘a Setani mo Satai, pea ‘oku hoko ia ‘i he kuonga ni; ne hoko pehee pe ‘i he kuohili pea ‘e hoko pehee pe ‘i he kaha’u – kae’oua leva kuo hoko mai ‘a e fakamaau totonu (toe ha’ele mai ‘a Sisu).
Ko e kau ma’ata, ‘i he vakai ‘a Sione, ne foo honau ngaahi pulupulu ‘o ma’a (hinaekiaki) ‘i he ta’ata’a ‘o e Lami.
‘I he ‘ilo ‘a e tangata, ka ‘i ai ha me’a ne foo ‘i ha toto (pe ko ha vai kulokula) – he’ikai ma’a ia ‘o hinaekiaki (ma’a-hinehina). Ka ‘i he ta’ata’a ‘o e Lami ko eni, ko e ta’ata’a faka-Langi; pea ‘oku natula faka-langi pe ia. ‘Ilonga ha me’a paa ki ai ‘e ma’a e me’a ko ia. Pea taa ‘oku mo’oni pe a’usia ‘a e punake; uku ko e angahala pea ake mo e loto ma’a. Ko e loto kuo foo ‘i he ta’ata’a ma’onga, ko e ta’ata’a pe ‘o Sisu Kalaisi. ‘Io, he ko e fe ‘a e vai-koloa? Ta’ata’a pe ‘o Sisu. Ko e fe vai fakanonga? Ta’ata’a pe ‘o Sisu. Ko e ta’ata’a ia ne mahua mei he kolosi, ‘o palutu ‘a e maama angahala. Ko ia ia ‘a e ta’ata’a ‘o e ‘Alo ‘o e ‘Otua – ‘a ia ne hoko hono ngaahi taa, ko hota faito’o.
‘Eiki, ko kimautolu eni angahala. ‘Oku mau huu atu atu mo punou. Ke fufulu mu’a kimautolu ‘e ho’o ta’ata’a, ‘o mau hinehina ange he sinou. Hinehina ange, hinehina ange, hinehina ange he sinou. (toki hoko atu)